Stručnjaci odgovaraju.

DATUM: 08.04.2018.

Strategija razvoja društvenog-poduzetništva u RH za razdoblje 2015. – 2020., , jedini je zakonski okvir za razvoj društvenog poduzetništva i trebala bi stvoriti pravni okvir za daljnji razvoj. Osim kreiranja baze društvenih poduzeća, kriterija za prepoznavanje društvenih poduzetnika, zakonodavnog, institucionalnog i financijskog okvira za razvoj društvenog poduzetništva trebali bi kroz primjenu Strategije povećati i vidljivost društvenih poduzetnika.

Do sada odgovorne institucije za primjenu Strategije nisu napravile ništa kako bi se stvorila baza, i konačno saznalo koliko je stvarnih društvenih poduzetnika. Raspisan je jedan natječaj za poticanje društvenog poduzetništva, te je u pripremi drugi natječaj za razvoj postojećih društvenih poduzeća. Mnogi poduzetnici neće moći ni aplicirati na novi natječaj zbog rigoroznih kriterija koje treba zadovoljavati. Isto tako mnogi društveni poduzetnici i organizacije civilnog društva preuzele su na sebe i ostvarile neke mjere i aktivnosti iz Strategije samo kako bi se ubrzao proces i konačno došlo do poticanja razvoja društvenog poduzetništva u RH.

Zakonodavni okvir do danas ne postoji. Društveni poduzetnik tretira se kao i svaki drugi poduzetnik. Kad se postavi zakonodavni, institucionalni i financijski okvir, tada će kriteriji iz strategije postati mjerilo prema kojem se definira društveni poduzetnik.

Kriteriji društvenih poduzetnika

Na temelju svjetskih i europskih praksi, Strategija definira devet kriterija. Zadovoljavanje navedenih kriterija dokazuje se kroz osnivačke akte društvenog poduzetnika, financijske izvještaje i izvještaj o društvenom utjecaju.

Kriteriji su:

1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.
2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.
3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.
6. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.
7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.
8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.
9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će ju upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

Ako se mislite baviti društvenim poduzetništvo i ne znate koji pravni oblik osnovati naša preporuka s obzirom na kriterije je zadruga jer kroz pravila zadruge možete lako zadovoljiti navedenih devet kriterija.