Sigurnost korisničkih podataka je jedan od vrlo važnih kriterija pri odabiru programskog rješenja, a za neke korisnike i najvažniji.
DATUM: 30.05.2018.
Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija razvija se eksponencijalnom brzinom a umjetna inteligencija koju smo prije samo 10-ak godina gledali u znanstveno-fantastičnim filmovima danas je dio svakodnevice, naročito u marketingu iako još uvijek toga većina ljudi nije svjesna. Zbog toga se sve veći naglasak stavlja na zaštitu podataka od oštećenja pri prijenosu podataka osjetljivog sadržaja kao i od neovlaštenih upada i krađe podataka.
Blockchain tehnologija
Sve mjere koje su poduzimane radi zaštite podataka nisu osigurale apsolutnu zaštitu korisničkih podataka. U zadnjih desetak godina ipak se razvija tehnologija koja bi to mogla promijeniti a zove se Blockchain.
Blockchain tehnologija se jednostavno može definirati kao distribuirana kriptirana “glavna knjiga”. Podaci se u Blockchainu distribuiraju putem brojnih servera a svi sudionici uključeni u komunikaciju imaju iste podatke zapisane na svojim računalima. Glavna knjiga ili engl. “Ledger” je baza podataka u kojoj se nalaze sve transakcije (ili drugi podaci) koje se ne čuvaju samo na jednom mjestu (centralnom serveru), nego na mnogo decentraliziranih mjesta. Pri tome podaci i transakcije mogu biti bilo koje vrste i upravo u tome leži ogromna snaga Blockchaina jer ga se može iskoristiti za evidentiranje svih vrsta podataka. Npr. to mogu biti ugovori, zapisi o pokretnoj i nepokretnoj imovini, razne vrste evidencija i sl.
Trenutno najpoznatija usluga koja se bazira na Blockchain tehnologiji je Bitcoin. To su grozdovi servera u kojima se repliciraju baze podataka. Svaki server sadrži sve podatke o transakcijama. Na određenim čvorovima u mreži (validatori) provjeravaju se transakcije koje se odobravaju ili odbijaju. Nakon što se transakcija odobri, posebni čvorovi šalju podatke o transakciji po cijeloj mreži i svaki server transakciju zapisuje kod sebe. Tako svi imaju sve podatke o svim Bitcoin transakcijama što čini decentralizirani sustav u koji se mogu evidentirati različite vrste podataka, a ne nužno samo oni o financijskim transakcijama. Upravo u tome se nalazi prava vrijednost Blockchaina.
Bizantinski problem
Blockchain tehnologija rješava problem decentraliziranih sustava tzv. Bizantinski problem. Bizantinski problem objašnjen je kao izmišljeni povijesni događaj u kojem vojska Istočnog rimskog carstva, tzv. Bizanta opsjeda i napada utvrđeni neprijateljski grad.
Na sreću građana, grad je bio dobro utvrđen i s mora i kopna a vojska odlučna pružiti žestok otpor. Bizantska vojska potpuno je okružila grad te prekinula svaku komunikacija s vanjskim svijetom. Ima nekoliko formacija a svaku formaciju predvodi general. Generali, kao i njihovi podređeni zapovjednici međusobno komuniciraju između sebe samo preko glasnika (kurira).
Svi generali ili zapovjednici moraju se složiti oko jednog od dva akcijska plana:
Plan A – totalni napad i dogovor točnog vremena napada svih snaga odjednom i Plan B – povlačenje, u slučaju odlučnog otpora točno vrijeme za povlačenje svih snaga u isto vrijeme. Ako napad ili povlačenje nisu koordinirani to znači neminovan poraz.
Ako su svi generali i/ili glasnici u pripremi i tijekom napada bili pouzdani, ovo je rješenje vrlo lako. Međutim, neki glasnici, pa čak i neki generali, mogu biti izdajice – špijuni ili čak neprijateljski vojnici. Dakle, postoji vrlo velika vjerojatnost da neće slijediti naredbe.
Bizantinski problem primjenjuje se na svaku distribuiranu mrežu. Zapravo, u Bitcoin mreži to je još složenije jer nema stvarnog “općeg” ili poslužitelja. Svi sudionici ili čvorovi (‘poručnici‘) točno su ista hijerarhija. Svi čvorovi koji sudjeluju moraju se složiti o svakoj poruci koja se prenosi između čvorova. Ako je grupa čvorova oštećena ili je poruka koju prenose oštećena, mreža u cjelini ne bi trebala biti podložna ovome i trebala bi se oduprijeti napadu. Ukratko, mreža u cijelosti mora biti dogovorena za svaku poruku prenesenu u mreži. Ovaj sporazum naziva se konsenzus.