Stručnjaci odgovaraju.

DATUM: 31.05.2018.

Izvanredni otkaz predstavlja trenutačni prekid radnog odnosa, predviđen u slučaju da radnik počini težu povredu radne obveze iz radnog odnosa ili zbog neke osobito bitne činjenice, ako nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka (poslodavac i radnik), nije moguć.

On omogućuje poslodavcu prekid radnog odnosa bez obveze poštovanja otkaznog roka. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.  Danom  primitka izvanrednog otkaza od strane radnika, radni odnos je raskinut i poslodavac ima obvezu odjave radnika s Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Najčešći razlog izvanrednog otkaza je nepojavljivanje radnika na poslu, tj. neopravdana odsutnost s posla. Teška povreda rada je neopravdan izostanak 7 dana uzastopce. Opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu postoji i kad nije bilo neopravdane odsutnosti s posla u kontinuitetu, već povremeno (radnik je neopravdano izostao dvije radne subote), no potrebno je da ga je poslodavac pisano upozorio na kršenje obveze iz radnog odnosa. Ako radnik izostane 1 ili 2 dana s posla, poslodavac ponajprije mora utvrditi razloge izostanka jer se možda radi o privremenoj nesposobnosti za rad.

Prema odredbi čl. 37. st. 1. ZR-a, radnik je dužan (ima obvezu), što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

Ako se radi o izvanrednom otkazu tada poslodavac nije obavezan isplatiti otpremninu radniku, ali ako radnik ima neiskorišten godišnji odmor – taj dio je poslodavac u obvezi platiti.