Kakve su perspektive poreza na dobit kod zadruga u Hrvatskoj?

Stručnjaci odgovaraju.

DATUM: 30.05.2018.

Zadruge su poslovni subjekti po svojoj prirodi društva osoba, a ne društva kapitala. Članovi zadruge ravnopravno pridonose viškovima ostvarenim u poslovanju i njime demokratski upravljaju. Ovdje je važno naglasiti razliku između termina viškovi iz poslovanja (svojstven zadrugama) i termina kapital (svojstven subjektima proizašlim iz trgovačkog prava).

Upotrebu dobiti kod zadruga propisuje članak 37. stavak (2) Zakona o zadrugama: “Nakon pokrića gubitaka iz prethodnog razdoblja, iz dobiti utvrđene godišnjim obračunom – zadruga izdvaja i posebno evidentira: 1. najmanje 20% za razvoj zadruge, 2. najmanje 5% u obvezne pričuve sve dok te pričuve ne dosegnu ukupan iznos uloga članova.”

Porez na dobit i poslovni višak zadruga

Najmanje 20% sredstava iz ostvarene dobiti je poslovni višak zadruge i ne može se smatrati “dobiti” (kapitalom). Naime, taj višak zadruga može koristiti isključivo za daljnji razvoj zadruge. Kako se trenutno porezom na dobit oporezuje 100% dobiti zadruge, oporezovan je i taj poslovni višak namijenjen daljnjem razvoju zadruga i kao takav nikada neće biti isplaćen kao dobit vlasnicima zadruge. Ovdje se pokazuje suštinska razlika između poslovnih viškova zadruge i kapitala (dobiti) trgovačkih društava jer je cilj trgovačkog društva maksimalizacija profita koji je namijenjen za isplatu vlasnicima društva.

Dio ostvarene dobiti namijenjene za razvoj zadruge ne bi se trebao oporezivati porezom na dobit. Uporište je upravo Zakon o zadrugama i odredba: “iz dobiti utvrđene godišnjim obračunom – zadruga izdvaja i posebno evidentira: 1. najmanje 20% za razvoj zadruge (…)”.

Zadruga sama u pravilima zadruge odlučuje o iznosu iz ostvarene dobiti koji je namijenjen za razvoj zadruge. Taj iznos mora biti najmanje 20% a najviše 95%.  Višak sredstava u iznosu 5% iz ostvarene dobiti pod određenim uvjetima može biti isplaćen pa se na njega ne odnosi oslobođenje od sredstava.

Utjecaj na tržišno natjecanje

Negativan utjecaj na tržišno natjecanje i načelo jednakosti koje bi bilo izazvano ovim izuzetkom poništilo bi se pozitivnim društvenim utjecajem zadruga na:

  • Ljudsko dostojanstvo
  • Kvalitetu radnog mjesta
  • Etične odnose s kupcima
  • Društvenu vrijednost i korisnost proizvoda/usluga
  • Suradnju i solidarnost
  • Pravedniju distribucija rada
  • Suradnju sa subjektima iz sličnog područja rada
  • Doprinos lokalnoj zajednici
  • Ekološku održivost
  • Poticanje ekološki odgovornog ponašanja zaposlenika
  • Ekološki dizajn proizvoda i usluga
  • Smanjenje utjecaja na okoliš
  • Socijalnu pravdu
  • Pravedniju raspodjela prihoda
  • Društveni dizajn proizvoda/usluga
  • Investiranje viška iz poslovanja u opće dobro

Pozitivan gospodarski utjecaj zadruga

Također treba istaknuti i pozitivan utjecaj poreznih poticaja na povećanje broja i članova zadruga što bi dovelo do veće gospodarske aktivnosti stanovništva odnosno do povećanja broja zaposlenih a manjeg broja nezaposlenih i u konačnici većih poreznih prihoda.

Zbog veće transparentnosti koja je vezana uz demokratski način odlučivanja u zadrugama rizik od porezne evazije (izbjegavanje plaćanja poreza) je znatno smanjen u odnosu na privatna trgovačka društva. Također, smanjuje se i mogućnost poslovanja putem povezanih (skrivenih) entiteta, netransparentno plaćanje lobista i savjetnika te svi slični oblici poslovanja u “sivoj zoni”.