Društveno odgovorno računovodstvo korisni je alat koji nudi okvir i smjernice za praćenje i vrednovanje djelovanja organizacije i njezinog utjecaja na društvo.
DATUM: 09.01.2018.
Literatura često koristi različite termine za modele, prakse, načine i metode koji prelaze okvir financijskog izvještavanja. U literaturi tako susrećemo pojmove kao što su: održivo računovodstvo, socijalno računovodstvo, zeleno računovodstvo, društveno računovodstvo, okolišno računovodstvo itd. Ono što je svima njima zajedničko jest da prate, mjere i vrednuju postignuće organizacije (subjekta) uzimajući u obzir ekonomske, društvene (socijalne) i okolišne čimbenike – što je i bit Društveno odgovornog računovodstva.
Povijest Društveno odgovornog računovodstva
Korijeni društveno odgovornog računovodstva sežu u Veliku Britaniju 1950-ih kad se javila potreba da se poduzeća i njihovo poslovanje približe zajednici, da postanu odgovorniji prema zajednici i da utjecaj poslovanja (pozitivan/negativan) postane razumljiv za društvo.
U proteklih 20-ak godina puno se više napora ulaže se u praćenje i vrednovanje učinka poslovanja poduzeća i izvještavanje o socijalnim i okolišnim pitanjima, no i dalje postoji bojazan da trenutni okvir društveno odgovornog računovodstva nije primjeren okolnostima te da je u vrednovanju društvenih i okolišnih čimbenika poslovanja potrebno koristiti snažnije etičke i moralne vrijednosti. Osim toga, praćenje i vrednovanje se i dalje provodi unutar tradicionalnog okvira financijskog izvještavanja radi čega dionici dobivaju informacije samo o ekonomskom i financijskom uspjehu (Makela, Gibon & Costa 2017).
Društveno odgovorno računovodstvo – potreba ili obveza?
Zadnjih nekoliko godina svjedočimo novim trendovima u računovodstvu i financijskom izvještavanju. Nefinancijske informacije postaju bitni segment komunikacije s dionicima, pri čemu se naglasak stavlja ne samo na dioničare i vlasnike, već dionici postaju sva zainteresirana javnost. Na tragu toga, okvir Direktive o nefinancijskom izvještavanju i raznolikosti (2014/95/EU) transponirane u hrvatski Zakon o računovodstvu, uveo je obvezu izrade nefinancijskog izvještaja kao sastavnog dijela izvještaja poslovodstva (eng. Management report) u koji je potrebno uključiti informacije nužne za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika kao i ishoda njegovih aktivnosti promatranih kroz okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem (Zakon o računovodstvu, NN 120/2016.).
Iako je ova vrst komunikacije s dionicima obvezna za velike subjekte od javnog interesa, javnost je zainteresirana čuti i ostale subjekte neovisno o djelatnosti kojom se bave, sektoru kojem pripadaju te veličini i vlasništvu. Interes javnosti posebno jača u vremenima financijskih kriza kad se javlja sumnja u gospodarski sustav zemlje, kad se narušavaju ljudska prava, kad resursi postaju oskudni i kad koruptivne radnje postanu uobičajena praksa. S druge pak strane, organizacije a posebno one koje se bave društvom, socijalnom i zdravstvenom problematikom, problemima osoba u nepovoljnom položaju (uglavnom se to odnosi na civilni sektor i društvena poduzeća) žele mjeriti i izvijestiti zainteresirane dionike o svojem utjecaju na društvo.
Prednosti Društveno odgovornog računovodstva
Društveno odgovorno računovodstvo korisni je alat koji nudi okvir i smjernice za praćenje i vrednovanje djelovanja organizacije i njezinog utjecaja na društvo. Društveno odgovorno računovodstvo može pomoći organizaciji da poboljša suradnju s klijentima, kupcima, zaposlenicima, donatorima ali i da sustavno revidira svoja strateška opredjeljenja, poboljšava svoje jake točke i ukloni nedostatke. Ipak, čini se da je puni potencijal primjene društveno odgovornog računovodstva za sada prepoznat samo kod društvenih poduzeća i organizacija civilnoga društva. Tradicionalna poduzeća koja primjenjuju društveno odgovorno računovodstvo, ovo i dalje čine slijepo prateći smjernice, ne usredotočujući se na vlastite probleme i bez prave poruke za zainteresirane dionike. Time društveno odgovorno računovodstvo postaje samo nametnuta obaveza i nepotrebni alat koji troši vrijeme i novac, a ne stvara nikakvu korist za organizaciju (subjekta).