Stručnjaci odgovaraju.

DATUM: 01.12.2017.

Bila sam sudionica osnivanja različitih pravnih oblika društvenih poduzeća, od udruge koja obavlja gospodarsku djelatnost, preko d.o.o., ustanove pa do zadruge. I danas sam direktorica d.o.o. koji je naišao na niz prepreka zbog „eksperimentiranja“ kod prijenosa vlasništva, borbe s birokracijom i pokušaja prilagodbe osnivačkih akata našoj misiji i vizije, te 3BL ciljevima.

U slučaju našeg d.o.o. koliko god eksperimentirali i mislili da jesmo društveno poduzeće, bili smo šokirani informacijom da kroz osnivački akt dokažemo kriterij broj 2. iz Strategije. Jedno je ono što mislimo, a drugo što možemo dokazati.

Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine jasno definira 9 kriterija za prepoznavanje društvenih poduzetnika. S obzirom na to da se nadamo da ćemo kao DP imati neke olakšice i poticaje, moramo se potruditi da s obzirom na odabrani pravni oblik zadovoljimo i te kriterije. Navedene kriterije možete naći na ovom linku.

Dokazi da zadovoljavate kriterije iz strategije će se iščitavati iz tri dokumenta: osnivački akti, financijski izvještaji stručnjaci odgovaraju, i izvještaj o društvenoj reviziji/utjecaju.

Stoga već prilikom odabira i osnivanja društvenog poduzeća treba sagledati sve elemente koji mogu utjecati na vaše buduće poslovanje. Ovo su neka od naših iskustava.

Osnivanje d.o.o.

Kod osnivanja d.o.o. trebate ili izjavu o osnivanju (ako je jedan vlasnik) ili društveni ugovor (ako ima više vlasnika). Taj vaš osnivački akt je čista špranca javnobilježničkog ureda i nema dodatne elemente za prepoznavanje društvenog poduzetnika, osim ako u startu ne tražite da se definiraju i u navedenom aktu. U osnivački akt bi trebalo dodati 3BL ciljeve, način raspodjele dobiti, način odlučivanja, podjele imovine nakon zatvaranja poduzeća.

Kod nas smo, s obzirom da je udruga prenijela vlasništvo na zaposlenice, stavili u društveni ugovor da svaka osoba, bez obzira na udio u kapitalu, ima jedan glas, te da nema isplate dobiti vlasnicima. Jednim dijelom imamo zadovoljene kriterije, ali nam u društvenom ugovoru nigdje ne piše da smo društveno poduzeće i po čemu se razlikujemo od drugih poduzeća, te što radimo s imovinom po kriteriju broj 9. Isto tako troškovi stalnog mijenjanja osnivačkih akata su dosta veliki (3.000-5.000 kuna), pa dodavanje/mijenjanje vlasnika košta više nego ima koristi. I nadalje nam ostaje otvoreno pitanje kako ostale dionike uključiti u odlučivanje, a da bude pravno regulirano i ne stvara dodatne troškove.

E sad, ako je udruga vlasnik d.o.o.-a onda je već zakonom definirano da sva dobit poduzeća ide udruzi koja je mora koristiti za ostvarenje svojih ciljeva. U ovom slučaju je problem kriterij broj 5 jer po našem važećem Zakonu o trgovačkim društvima, zakonski zastupnik udruge jedini mora sudjelovati na skupštini poduzeća i donositi odluke. Naravno da se to može promijeniti na skupštini udruge i donijeti odluka da ona odlučuje o prihvaćanju financijskih i narativnih planova i izvještaja, te strateških planova za poduzeće (jeftinija je varijanta ☺).

Osnivanje ustanove

Naš primjer ustanove je ustanova socijalne skrbi kojoj su osnivači udruga i JL(R)S. Koliko god je to inovativan primjer udruživanja, procedure i hijerarhija u JL(R)S-u u nekim pogledima ograničavaju razvoj ustanove zbog sporog donošenja odluka. Isto tako Zakon o socijalnoj skrbi ograničava djelovanje ustanove, te zadovoljenje ponajviše kriterija broj 7 vezanog uz demokratsko upravljanje.

Osnivanje Zadruge

Iz iskustva govoreći najbolji pravni oblik i primjer društvenog poduzeća koji može zadovoljiti sve kriterije iz Strategije. U praksi zadruga može u svojim pravilima definirati sve elemente bitne da bi postali društveni poduzetnici. S obzirom na to da je u Hrvatskoj slučaj da najviše društveno-poduzetničkih pothvata kreće od udruga, postavlja se pitanje kako naći sedam članova koliki je minimalan broj za osnivanje zadruge. Dešavaju se situacije da se pošto poto nalazi sedam osoba ili organizacija kako bi se mogla osnovati zadruga, a da osnivači ne dijele ista načela ili se ne vode zadružnim načelima što dovodi do lošeg upravljanja ili čak zatvaranja udruga.

Gospodarska djelatnost udruge

Po nama jedan od dobrih početnih oblika pokretanja društveno-poduzetničkog pothvata dok je on još u nekoj testnoj fazi. Registracija gospodarske djelatnosti ide kroz prijavu organizacije u sustav poreza na dobit kod Porezne uprave. Naravno da organizacija mora imati navedene gospodarske djelatnosti i u svom statutu i da dobit mora koristiti za ostvarenje svojih ciljeva. Ostale kriterije udruga može lako definirati u svom statutu i to uz minimalne troškove. Ali ako ta gospodarske djelatnost u određenom trenutku izrasta u nešto što u drugi plan stavlja ostale ciljeve zbog čega je udruga osnovana, smatram da bi bilo bolje otvoriti novi pravni oblik radi lakšeg praćenja i transparentnosti poslovanja.