Stručnjaci odgovaraju.

DATUM: 31.05.2018.

Poslodavac svome radniku može neoporezivo isplatiti u svoti do 2.500,00 kn godišnje prigodnih nagrada (božićnica, regres, uskrsnica i dr.). Kod prigodnih nagrada temelj za isplatu je odluka poslodavca.

Na regres imaju samo radnici koji koriste godišnji odmor, pa ako radnik koristi puni godišnji tada ima pravo na punu svotu regresa, utvrđen autonomnim aktom ili odlukom poslodavca. No, ako radnik koristi razmjerni dio godišnjeg odmora tada ima pravo na razmjerni dio regresa koji odgovara) ugovorenom radnom vremenu radnika, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno povoljnije za radnika.

Novost kod prigodnih nagrada je da radnik ne može kroz godinu primiti više od 2.500,00 kn neoporezivih prigodna nagrada.  Ako radnik radi istodobno kad dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili tijekom poreznog razdoblja ima zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade poslodavcu pisano izjaviti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojoj svoti i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju obavljene isplate prigodne nagrade, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do 2.500,00 kn.

Ako poslodavac isplaćuje radniku regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada.

Radnici koji su na bolovanju, rodiljnom i roditeljskom dopustu isto mogu primati prigodne nagrade.