Koliko smije trajati godišnji odmor i kako se izračunava proporcionalni dio za radnike koji ne rade cijelu godinu kod istog poslodavca.

DATUM: 30.11.2017.

Zakon o radu u članku 77. određuje kako radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Godišnji odmor utvrđuje se brojem radnih dana u tjednom rasporedu radnika, a u petodnevnom radnom tjednu radnik ima pravo na minimalno 20 dana odnosno četiri tjedna godišnjeg odmora. Radnik koji radi u šestodnevnom radnom tjednu ima pravo na 24 dana godišnjeg odmora, odnosno četiri tjedna. Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Razmjeran dio godišnjeg odmora

Radnik koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, a kod poslodavca je radio manje od šest mjeseci, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Razmjeran dio utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Na primjer, radnik je zaposlen od 01.09., a prema Ugovoru o radu ima pravo na godišnji odmor od 20 dana. Jedna dvanaestina godišnjeg odmora iznosi 1,66 dana. Taj iznos pomnožimo s brojem mjeseci koje je radnik radio u toj godini. Ako je zaposlen od 01.09., do kraja godine to će biti četiri mjeseca. 1,656 dana pomnožimo s četiri mjeseca i dobijemo 6,64 dana. Dakle, radnik ima pravo na sedam dana godišnjeg odmora.

Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su omogućiti radniku korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Rok za korištenje godišnjeg

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima tada tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora djelatnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Dio godišnjeg koji djelatnik nije iskoristio zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, može iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se je vratio na rad.

Jedan dan godišnjeg odmora, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije, radnik ima pravo koristiti kada želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

Naknada za vrijeme godišnjeg

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Radnik se ne može odreći godišnjeg odmora ili naknade za korištenje godišnjeg odmora.

Raspored godišnjih odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.